Hoće li srednjoškolci raditi i primati plaću kao na Zapadu?

"Mi na ovaj način otvaramo komunikaciju s predstavnicima sektora privrede, kako bi, korak po korak, prihvatali naše učenike na praktičnu nastavu, odnosno na rad. Ovaj model dualnog obrazovanja je na liniji savremenih trendova kakvi se dešavaju i u Evropi. Jer, vrlo je važno da učenici stručnih i tehničkih škola steknu svoje prvo radno iskustvo i doživljaj na tržištu rada, kako bi stekli što prije kvalifikovanost za poslove koje će obavljati u budućnosti u privredi. Planirano je postepeno povećavanje broja dana u drugom, trećem i četvrtom razredu pomenutih škola, koje bi učenici provodili radeći u privredi, a gdje bi za svoj rad primali i određenu simboličnu naknadu. Trenutno je prijedlog da učenici drugih razreda provode jedan dan nastave u privredi, učenici trećih razreda dva dana, a učenici četvrtih razreda tri nastavna dana u privredi", istakla je Hota-Muminović.

Šta bi ovakav način nastave značio školama, pitali smo pomoćnika direktora Elektrotehničke škole za energetiku Amrudina Durakovića, koji je kazao da ne može komentarisati nešto što još nije zvanično.

"Sve zvanične odluke resornog ministarstva ćemo poštivati, kao i dosad", kratko je izjavio Duraković, te istakao kako ova odgojno-obrazovna ustanova već godinama ima obezbijeđenu stručnu praksu za sve učenike koji su zainteresovani. Senad Alić, direktor Gimnazije SSST i predsjednik Zajednice direktora srednjih škola KS-a, rekao je da su početkom januara imali sastanak sa direktorima stručnih i tehničkih srednjih škola u sklopu Zajednice srednjih škola KS-a i definisali određene zaključke koje su uputili resornom ministarstvu. Na okruglom stolu povodom prezentacije prednacrta Zakona o dualnom obrazovanju u KS-a bilo je prisutno i pet direktora stručnih škola. Oni su prezentirali te zaključke, a podržali su ih ured njemačke vladine organizacije GIZ, Sindikat i ministrica.

Stručne i tehničke škole daju podršku ideji dualnog obrazovanja, s tim da se ne smije dozvoliti pretvaranje tehničkih u zanatske škole. S druge strane, te škole moraju adekvatno i kvalitetno da odgovore na sam odgojno-obrazovni proces, na način da iz njih izađu osobe sa već stečenim vještinama rada, što se posebno odnosi na sektore deficitarnih zanimanja. Proizvod koji treba da da sam koncept dualnog obrazovanja je prioritet. Sličan princip obrazovanja je zastupljen u Švicarskoj. Budući da imamo ekspanziju odlaska mladih, kako u BiH, tako i u regionu, sigurno da bi se to umanjilo ukoliko bi se radilo na stvaranju stručnih kadrova.

U obzir treba uzeti i to da skoro pa i nemamo javne privrede, već je privreda većinom usmjerena na privatni sektor. Zbog toga će privatnicima biti potreban stručni kadar koji će biti kompatibilan za obavljanje poslova. Dualno obrazovanje je zapravo odgovor na potrebe tržišta, jasan je bio Alić. Dodao je i to kako treba obratiti pažnju i na nastavno osoblje u ovim ustanovama, ali i o fondu sati opšteobrazovnih predmeta.

"Mora se voditi računa i o nastavnim kadrovima škola, kako ne bi postali tehnološki višak. S aspekta uposlenika, pažnju treba usmjeriti na njihov socijalni status. Ipak, to je u nadležnosti resornog ministarstva", dodao je Alić.

(akta)

Na vrh