Zašto i od kada se pomijeraju kazaljke na satu?
To je, najprije, smislio američki političar i naučnik Benjamin Franklin, davne 1784. godine. Objavio je esej u kojem je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svijećama. Slična ideja je pala na pamet i pra-pra-pradjedu pjevača grupe Coldplay Chris Martina - Williamu Willetu 1907. godine. On je objasnio da mu je to sinulo kada je tokom ljetneg jahanja ujutro primijetio koliko je zavjesa još spušteno.
Ljetno računanje vremena prva je uvela Njemačka 1916. godine, a nekoliko sedmica kasnije i Velika Britanija. Obje su tada bile u jeku Prvog svjetskog rata i bilo im je vrlo značajno da što bolje iskoriste dnevnu svjetlost, a sačuvaju ugalj. Sljedeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i Sjedinjene Američke Države.
Ipak, u mirnodopskim uslovima to nije zaživjelo u Americi. Pod pritiskom farmera, američki predsjednik Woodrow Wilson ubrzo je ukinuo ljetno vrijeme, navodeći da se zemlja ponovo vraća "Božjem vremenu". Ni u Europi nisu postojala pravila koja bi važila za sve. Tokom Drugog svjetskog rata Britanci su, na primjer, duplirali uštedu - pomjerali su časovnike dva sata unaprijed. Ljetno vrijeme je u tadašnju Saveznu Federativnu Republiku Jugoslaviju stiglo, prvi put, tek 27. marta 1983. godine.
A za šta tačno služi 'pomjeranje' kazaljki? To bi trebala biti mjera za uštedu energije kako nam svjetla ne bi bila toliko potrebna u hladnim, mračnim zimskim jutrima, kao i u ljetnim noćima. Također nam daje 'duže' večeri ljeti.
U međuvremenu, to znači da zimskim jutrima ne bude tako mračno tako dugo. No, sve više zemalja prestaje pomjerati kazaljke. U martu 2022. Senat SAD-a jednoglasno je usvojio Zakon o zaštiti od sunca u pokušaju da se zaustavi pomjeranje kazaljki u zemlji dva puta godišnje.
Očekivalo se da će ovo početi u novembru 2023., ali kako sada stoji, ne smatra se da je zakon prošao Zastupnički dom. S druge strane, Europski parlament je 2019. izglasao ukidanje ljetnog računanja vremena 2021. To, međutim, nikad nije došlo u obzir, za što se smatra da je rezultat Brexita i pandemije koji su im oduzeli puno vremena. U jednom trenutku se čak govorilo da je pomjeranje kazaljki zapravo loše za naše zdravlje.
Studija iz 2016., pod naslovom 'Promjene u pojavi ishemijskog moždanog udara nakon prijelaza na ljetno računanje vremena', objavljena u Sleep Medicine, otkrila je da su stope moždanog udara tokom dva dana nakon obje promjene sata bile osam posto veće nego inače. Istraživači u Finskoj napisali su tada:
"Prijelazi na ljetno računanje vremena remete cirkadijalni ritam i pomiču obrazac dnevnih varijacija u početku moždanog udara, ali učinci na učestalost tih udara nisu poznati."
