Kilogram brašna 1 KM a kilogram hljeba 8 KM
Prevelika ovisnost o uvozu prehrambenih proizvoda, marže, kao i preskromna ulaganja u tehnološki razvoj domaće proizvodnje hrane ključni su razlozi uslijed kojih se građani BiH iz mjeseca u mjesec suočavaju s kontinuiranim i upornim rastom cijena prehrane, a kada se tomu doda i podatak kako udio prehrane u mjesečnim troškovima višestruko premašuje europske prosjeke, jasno je da su promjene nužne.
Bojkot trgovina jedan je od oblika iskazivanja građanskog nezadovoljstva situacijom, no korjenite promjene traže sustavan pristup i sinergiju države, proizvođača i potrošača.
Naravno, kada se dodaju brojni distributivni lanci, jasno je kako u formiranju konačne cijene proizvoda najmanje sudjeluju primarni proizvođači, a izvori Večernjeg lista otkrivaju i u kojoj mjeri dolazi do porasta cijene od polja do stola.
Predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo kao ilustraciju navodi cijenu mlijeka koju potrošači na policama plaćaju u prosjeku 2 marke po litri, no podsjeća i kako je otkupna cijena mlijeka od 65 feninga do jedne marke.
Drugi primjer dolazi nam iz pekarstva, pa je tako otkupna cijena pšenice od 30 do 40 feninga, a otkupna cijena brašna ispod 1 KM, dok, s druge strane, građani izdvajaju i do 700 posto više sredstava kada kupuju kruh.
Naime, od jednog kilograma brašna, koji košta manje od marke, dobivaju se četiri hljeba, od kojih se svaki plaća po dvije marke, odnosno dolazimo do računice koja glasi: kilogram brašna za marku, kilogram hljeba za osam maraka.
Naravno, proizvođač će uvijek imati objašnjenje u smislu da je za proizvodnju hljeba potrebno platiti radnika, najam prostora, električnu energiju... No, i dalje ostaje činjenica da bi u konačnici kupnja brašna bila itekako isplativija opcija.
U skladu s cijenama od prije desetak godina na globalnoj burzi hrane, današnje cijene hrane, u koju se ubrajaju sve vrste mesa, sve vrste mlijeka i mliječnih proizvoda, većina žitarica, većina uljarica i šećera, u odnosu na to razdoblje na globalnim burzama dvadesetak su posto više, dok su, s druge strane, cijene hrane u BiH od 100 do 400 posto više.